Razmišljanja o kur'anskoj suri El-Kadr

Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr – a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.

El-Kadr, 1-5.

Koji su argumenti nekih islamskih učenjaka da je Noć Kadra 27. noć mjeseca ramazana?

Zašto nam nije otkriveno kada je tačno Noć Kadra?

Kakva je veza između kur’anskih sura 96. (El-‘Alek), 97. (El-Kadr) i 98. (El-Bejjine)?

Koja je najbolja dova u Noći Kadra?

Ko je “Er-Ruh” spomenut u 4. ajetu sure El-Kadr i zašto se tako naziva?

Zašto se izraz “Lejletu-l-kadr” ponavlja tri puta?

Jesmo li svjesni prilike koja donosi nagradu za dobra djela učinjena u više od 1.000 mjeseci?

Zašto i meleki silaze u ovoj blagoslovljenoj noći?

Šta to nudi okrilje sigurnosti (selām) u ovoj noći?

Da li svaka regija ima svoju zasebnu Noć Kadra ili je to jedan fiksni trenutak za cijelu planetu?

---

---

• Sure El-Kadr otkriva nam zadivljujuću istina: u samo pet ajeta sadržana je suština odnosa između (ovo)vremenskog i vječnog, između ljudskog traganja i božanskog davanja, između jedne noći i hiljadu mjeseci. U vremenu kada čovječanstvo više nego ikad traga za smislom, svrhom i mirom, sura El-Kadr stoji kao svjetionik koji nas podsjeća da postoje trenuci koji nadilaze vrijeme, noći koje vrijede više od hiljadu mjeseci, i mogućnosti koje prevazilaze granice ljudskog razumijevanja.

• An-Nasafī (u. 710. h. g.) u uvodu komentara ove kur’anske sure, u glasovitom djelu Madārik At-Tanzīl wa ḥaqā’iq at-ta’wīl,¹Abū Al-Barakāt ‘Abdullāh ibn Maḥmūd An-Nasafī, Madārik At-Tanzīl wa ḥaqā’iq at-ta’wīl, III tom, Dār al-kalima aṭ-ṭayyiba, Bejrut, 1998., str. 665. kazuje:
  

Značenje Layla al-qadr (ليلة القدر) je: noć određenja, odlučivanja ili propisivanja stvari. Riječ al-qadr ima značenje određenja/propisivanja, ili je ova noć tako nazvana zbog svoje posebne vrijednosti i časti nad ostalim noćima. To je dvadeset sedma noć mjeseca ramazana.

An-Nasafī

• Vidimo, dakle, da riječ qadr (قدر), u ovom kontekstu, ima dva značenja:
  – određenje, odluka, propisivanje (تقدير), jer se u toj noći određuje sudbina i preciziraju stvari za narednu godinu,
  – čast, vrijednost ili ugled (شرف), zbog posebne vrijednosti ove noći.

• Veličanstvenom događaju početka objave Kur’ana i njegovog ulaska u korito čovječanstva posvećena je jedna kompletna kur’anska sura. Sura El-Kadr je tako jedina kur’anska sura koja je u potpunosti posvećena jednom vremenskom periodu (Noći kadra) i jednom događaju u povijesti čovječanstva, a to nije slučaj ni sa jednom drugom surom. U suri El-Džumu’a se, poređenja radi, govori o mubarek danu petku i džuma-namazu, ali samo kroz nekoliko njezinih posljednjih ajeta.
  

• Nije nam precizirano kada je tačno (u posljednjoj trećini mjeseca ramazana) mubarek Noć Kadra, kao što nam nije otkriveno koje je to najuzvišenije i najveće Allahovo, dž. š., ime ismullāhi el-a’ẓam/el-ekber ili kao što nije precizirano koji je to kratki momenat petkom u kojem se uslišavaju sve dove. Moguće je da je znanje o njima skriveno da bi se ljudi što više trudili da ih spoznaju i pronađu.

• Sura El-Kadr, koja je, prema mushafskoj hronologiji i poretku sura, na 97. mjestu, slijedi nakon sure El-‘Aleq i prethodi suri El-Bejjine. Prema većini komentatora Kur’ana, sura El-‘Alek sadrži ono što je prvo objavljeno od Kur’ana Časnog. Početak sure El-‘Alek otkriva nam, dakle, početak Objave, dok uvod sure El-Kadr kazuje o tome šta je objavljeno. Sura El-‘Alek počinje imperativom (Čitaj, u ime Gospodara tvoga, Koji stvara…), dok početak sure El-Kadr daje naznake o tome šta se uči (Kur’an). 5. ajet sure El-‘Alek glasi: …koji čovjeka poučava onome što ne zna. Svevišnji Allah je po(d)učio Poslanika, a. s., vrijednostima i blagodatima Noći Kadra. Posljednji ajet sure El-‘Alek poručuje: …molitvu obavljaj i nastoj da se Gospodaru svome približiš (čineći sedždu). Na drugoj strani, sura El-Kadr govori o tome kada je to približavanje moguće postići na najbolji način, u svoj punini i posvećenosti. U 98. kur’anskoj suri (El-Bejjine), kao da je pojašnjeno šta je to što je objavljeno u Noći Kadra: Nisu se nevjernici između sljedbenika Knjige i mnogobošci odvojili, sve dok im nije došao dokaz jasni; od Allaha Poslanik, koji čita listove čiste, u kojima su propisi ispravni. (El-Bejjine, 1-3.) “Dokaz jasni” je – Kur’an ili Poslanik. “Poslanik” o kojem je riječ je – Muhammed, s.a.v.s., a “čisti listovi” su – Kur’an u kojem se nalaze “propisi ispravni, vrijedni i istiniti”.

• U suri El-Kadr na Kur’an Plemeniti se aludira zamjenicom hū (Innā enzelnahu – Mi smo ga počeli objavljivati…) ne spominje se, dakle, direktno po ovom svom (poznatom) imenu. To implicira da je Kur’an kao fenomen i nešto novo, veličanstveno, već bio poznat, kako među muslimanima tako i među nemuslimanima, te da je to bila dominantna tema o kojoj se najviše govorilo i promišljalo. To svakako ukazuje i na njegovu poznatost i neovisnost od toga da se spominje imenom. Svijest o objavljivanju Kur’ana je bila duboko urezana u kolektivnu memoriju i osjećaje ljudi tog doba. Za objavljivanje Kur’ana izabrano je najbolje vrijeme i Allah, dž. š., je njegovo objavljivanje vezao za Sebe (na ovom mjestu nije direktno spomenut Džibril, a. s., kao prenosilac i dostavljač Objave). Ovim se suptilno aludira i na to da Kur’an “ne sastavlja” i “ne izmišlja” Muhammed, s.a.v.s., kako su to tvrdili neki idolopoklonici. Glagol enzele podrazumijeva da se nešto odjednom spušta i šalje. Ovo razumijevanje i značenje bilo je polazište onim islamskim učenjacima koji smatraju da je Kur’an odjedanput objavljen u Noći Kadra na dunjalučko nebo. Glagol nezzele, na drugoj strani, podrazumijeva da se nešto objavljuje (spušta) u određenom vremenskom periodu, malo po malo, dio po dio, po potrebi: I kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo-pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo (nezzelnāhu). (El-Isrā’, 106.).

• Kada bi ljudi uistinu shvatili vrijednost i značaj Noći Kadra, ne bi bila poteškoća (po)tražiti je u svim neparnim ramazanskim noćima, u posljednjoj trećini ovog blagoslovljenog mjeseca. Uostalom, i sam Kur’an nas usmjerava na promišljanje o tome šta je (a ne kada je!) Noć Kadra: we mā edrāke mā lejletu-l-qadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr?. Ovim retoričkim pitanjem (we mā edrāke mā lejletu-l-qadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr?) skreće se pažnja na to da Noć Kadra ima izuzetnu vrijednost koju je nemoguće pojmiti i potpuno shvatiti. Zapravo, Noć Kadra je neusporediva sa bilo čim drugim. Neki učenjaci su rekli da je za sve ono za što je u Kur’anu Časnom rečeno mā edrāke (šta ti misliš, šta ti znaš, otkud ti znaš, ukazujući na veličanstvenost i iznimnu važnost onoga o čemu se pita) naveden i odgovor. U kontekstu ove kur’anske sure to su ajeti: Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. Ovo mišljenje potvrđuju i neke druge kur’anske dionice, primjer radi: Smak svijeta! Šta je Smak svijeta? i šta ti znaš o Smaku svijeta? Toga dana će ljudi biti kao leptiri raštrkani, a planine kao šarena vuna iščupanā. Slično je i u ajetima: Čas neizbježni, šta je Čas neizbježni, i otkud ti znaš šta je Čas neizbježni? Ajeti koji pojašnjavaju ono o čemu se ovdje pita su: A kada se jednom u Rog puhne, pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe, toga dana će se Smak svijeta dogoditi i nebo će se razdvojiti – tada će labavo biti – i meleki će na krajevima njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga će tog dana iznad njih osmerica držati. Tada ćete ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće sakrivena ostati… (…) Na drugim mjestima, gdje je upotrijebljeno (we) mā judrīke, nije naveden odgovor. Evo tih primjera: Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: “To jedino Allah zna!” A ti ne znaš, možda je Smak svijeta blizu! (El-Aḥzāb, 63.) Allah objavljuje Knjigu, samo istinu i pravednost. A šta ti znaš – možda je Smak svijeta blizu! (Eš-Šūrā, 17.) On se namrštio i okrenuo zato što je slijepac njemu prišao. A šta ti znaš – možda on želi da se očisti, ili pouči pa da mu pouka bude od koristi. (‘Abese, 1-4.)

• Kur’anska sura El-Kadr ima pet ajeta, a isto toliko je i noći u kojima se traga za njom: 21., 23., 25., 27. i 29. noć mubarek mjeseca ramazana. Ibn ’Abbās, r. a., je, prema nekim dostupnim predajama različitih stepena autentičnosti i vjerodostojnosti, precizirao da je Noć Kadra 27. noć mjeseca ramazana. Nema sumnje da se ovdje radi o njegovom ličnom stavu, promišljanju i zaključku, a ne o kategoričnom dokazu i argumentu. Svoje mišljenje temelji na tome da zamjenica hije (ona, u posljednjem ajetu sure El-Kadr) ukazuje na to da je Noć Kadra 27. (mjeseca ramazana), jer je to 27. riječ ove sure. Druge predaje koje se vezuju za ovog autoriteta navode da je on u izrazu Lejletu-l-kadr pronalazio statističko-lingvistički aspekt kur’anskog i’džaza: Lejletu-l-kadr čini devet harfova (ليلة القدر), u suri El-Kadr navodi se tri puta, što je ukupno – 27 harfova! Osim toga, sura El-Kadr sadrži 30 riječi, koliko imaju i neki mjeseci, a 27. je spomenuta zamjenica hije (ona, tj. Noć Kadr).

• Od Mudžahida, r. a., se prenosi da je rekao: “Poslanik, a. s., ispričao je o nekom čovjeku iz Benū Isrā’īla koji je hiljadu godina bio u borbi na Allahovom, dž. š., putu, zbog čega su muslimani ostali začuđeni (uviđajući da su njihovi životi kratki i da ne mogu postići dobra djela i nagradu koju je postigao spomenuti čovjek, op. a.). Svevišnji Allah je potom objavio: Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr – a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci… (pa do kraja sure, op. a.), tj. bolja je od onih hiljadu mjeseci u kojima je onaj vojnik, boreći se na Allahovom putu, nosio oružje.²Abū al-Ḥasan ‘Aliyy b. Aḥmad al-Waḥidī an-Naysābūrī, Asbāb an-nuzūl, Dār al-iṣlāḥ, (Ad-)Dammām, 1992., str. 461

Zirr, sina Hubejša, je rekao: “Išao sam pitati Ubejja, sina Kaʻba, r. a., (o noći Kadr) pa sam rekao: ‘Tvoj brat, sin Mesʻuda kaže da onaj ko cijelu godinu provede u ibadetu pogodit će Noć kadr!’ ‘Allah mu se smilovao!’, reče on, ‘Znao je on, svakako, da je ona u ramazanu, da je u zadnjoj trećini, tačnije dvadeset i sedmu noć ramazana i da drukčije ne može biti, ali nije htio da se ljudi ograniče samo na nju (u svom ibadetu)!’ ‘Na osnovu čega to kažeš, o Ebū Munzire?’, upitao sam. ‘Na osnovu znaka koji nam je Božiji Poslanik, a. s., otkrio – da će Sunce tog jutra izaći a neće imati zraka!’ – odgovorio on.’”

Hadis bilježi imam Muslim

• Faḫruddīn er-Rāzī (u. 606. h. g.), čuveni komentator Kur’ana, u djelu Mafātīḥ al-ġayb³Abū ‘Abdullāh Muḥammad ibn ‘Umar Faḫr Ad-Dīn Ar-Rāzī, Mafātīḥ al-ġayb, XXXII tom, Dār Al-Fikr, Damask, 1981., str. 28–29. navodi svoje promišljanje o mudrosti sadržanoj u činjenici da nam je skriveno kada je tačno Noć Kadra. Po njemu, to što nam nije precizirano kada je tačno Noć Kadra milost je Svevišnjeg Gospodara! U slučaju da čovjek poznaje kada je Noć Kadra i svjesno u njoj pogriješi, učini neko djelo zbog kojeg zaslužuje prijekor i kaznu, imao bi grijeh koliko i griješenje u toku hiljadu mjeseci! On ju je skrio, veli er-Rāzī, kao što je skrio mnoge druge stvari. Allah je skrio Svoje zadovoljstvo u pokornosti Njemu kako bi vjernici žudjeli za Njegovim zadovoljstvom kroz potpunu pokornost. Skrio je Svoju srdžbu u griješenju da bi vjernici i vjernice, zbog straha od Njegove srdžbe, ostavili sve grijehe. Skrio je primanje i uslišavanje dove, da bi Mu Njegovi robovi stalno dove upućivali; skrio je primanje tevbe (pokajanja) da bi vjernici ustrajavali u pokajanju. Promišljanje Faḫruddīna er-Rāzija o vrijednosti Noći Kadra i gubitku onoga ko bi griješenjem u njoj propustio priliku i blagodati ove noći protkano je motivima koje nalazimo i u časnim riječima Muhammeda, a. s., o onome kome bude uskraćeno njezino dobro. Prenosi, naime, Ebū Hurejre, r. a., da je Allahov Poslanik, a. s., rekao: “Došao vam je mjesec ramazan, mubarek mjesec. Allah vam je naredio da u njemu postite. U njemu se otvaraju vrata dženneta, a zatvaraju vrata džehennema. U njemu se šejtani pozatvaraju . U njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno njezino dobro, taj je, zaista, uskraćen.” (En-Nesā'ī i Aḥmed)

• Izraz Lejletu-l-kadr se u suri El-Kadr (uzastopno) navodi (ponavlja) tri puta. Ovo je jedini takav primjer u Kurʼanu Časnom. Kada se, recimo, govori o džehennemu u suri El-Humeze, isti se pod imenom El-Ḥutame spominje dva puta: Teško svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti! A ne valja tako! On će, sigurno, biti bačen u Džehennem! A znaš li ti šta je Džehennem? Vatra Allahova razbuktana… (El-Humeze, 1-6.) Drugi primjer nalazimo u suri Eṭ-Ṭāriq: Tako mi neba i Danice! A znaš li ti šta je Danica? Zvijezda blistava! (Eṭ-Ṭāriq, 1-3.) Zapaža se da nema trećeg spomena Danice (Eṭ-Ṭāriq), kao što nema ni trećeg spomena džehennema (El-Ḥutame). Kao da je spominjanje Noći Kadra ili sama Noć Kadra važnija od (spomena) Danice (Eṭ-Ṭāriq) i džehennema (El-Ḥutame). Ovo bi mogla biti jedna aluzija na veličanstvenost, značaj i stepen Noći Kadra i svjetla objave Kur’ana Plemenitog koje je zasijalo u njoj.

• Noć Kadra je jedinstven i nezamjenjiv poklon svim ljudima do Sudnjeg dana i prilika da ovaj ummet (pre)stigne, u kontekstu sticanja dobrih djela, prijašnje zajednice, narode i generacije, kojima je Uzvišeni podario duži životni vijek ili veći bereket u vremenu. Noć Kadra je bolja od hiljadu mjeseci. Ko tu noć provede u ibadetu i pokornosti, Allah, dž.š., mu upiše nagradu ibadeta od hiljadu mjeseci (i više) u kojima nema te noći. Arapi su koristili izraz elfu šehrin kao hiperbolu da bi pokušali iskazati beskonačnost ili zauvječnost. U tom smislu, vrijednosti i blagodati Noći Kadra prevazilaze hiljadu mjeseci (bez decidnog ograničavanja na ovaj broj i trajanje).

• Za bolje sagledavanje i promišljanje značenja kur’anske sure El-Kadr neophodno je obratiti pažnju i na 185. ajet sure El-Bekare: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. i prvih šest ajeta sure Ed-Duḫān: Hā Mīm. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna…

• Noć Kadra, kao noć vrijednosti, određenja i odluke, izuzetna je i jedinstvena prilika da se učine dobra djela vrijedna čitavog ljudskog života, a i to samo po sebi ukazuje na blagodat, bereket i značaj ove noći. Noć Kadra bolja je od hiljadu drugih mjeseci, tj. od čitavog prosječnog ljudskog vijeka/života, prema onome kako ljudi doživljavaju i razumijevaju protok i računanje vremena. Stoga ova noć i ono što radimo u njoj može u potpunosti promijeniti tok našeg života.

• Noć Kadra je odabrano vrijeme, u odabranom mubarek mjesecu ramazanu, u odabranom društvu meleka koji se spuštaju na Zemlju u ovoj noći, a veli se i na zemaljsko nebo, koji čitavim svijetom pronose i šire potpuni mir, spas i sigurnost. Izraz tenezzelu-l-melā’iketu ukazuje na to da silazak meleka u ovoj blagoslovljenoj noći nije nešto što se jednom desilo, nego da je to nešto što će se uvijek i iznova, u precizirano vrijeme, događati. Na drugim mjestima u Kur’anu pronalazimo glagol tetenezzelu. Budući da dodatak na morfološki oblik aludira i na dodatna značenja ili pojačanje intenziteta mogućih značenja, možemo zaključiti da se u Noći Kadra radi o silasku meleka koje nije tako često (samo jednom godišnje). U drugim primjerima, poput onog u suri Fuṣṣilet, riječ je o čestom (svakodnevnom) silasku meleka ljudima u trenutku smrti: Onima koji govore: „Gospodar naš je Allah“ – pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki (tetenezzelu ‘alejhimu-l-melā’iketu): “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan”. (Fuṣṣilet, 30.)

• Prema velikom broju semantičara i najistaknutijih komentatora Kur’ana, Er-Rūḥ spomenut u suri El-Kadr je melek Džibril, a. s. Nazvan je tako jer Objava koju je dostavljao Muhammedu, s. a. v. s., oživljava ljudska srca, kao što udahnjivanje rūḥa u ljudska tijela unosi život.

• Poznato je da su meleki bića koja su u neprekidnoj, apsolutnoj i besprijekornoj poslušnosti Svevišnjem Allahu. Vratimo li se mjestu u suri El-Kadr gdje se posebno naglašava da se meleki i Džibril, a.s., s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju u njoj zbog odluke svake, razlozi naglašavanja da se ovaj silazak i aktivnost meleka događaju s dozvolom Gospodara mogu se, prema nekim komentatorima Kur'ana, pronaći u tome da meleki čeznu da vide vjernike na zemlji, pa traže posebno dopuštenje da to urade i da im nazovu selam u Noći Kadra. Na ovome mjestu najprije su spomenuti meleki, a zatim i Er-Rūḥ, dok se na nekim drugim mjestima prvo spominje Er-Rūḥ a onda i ostali meleki: …na Dan kada Džibril i meleki budu u redove poredani, kada će samo onaj kome Milostivi dozvoli govoriti, a istinu će reći. (En-Nebe’, 38.) U suri El-Kadr riječ je o silasku i spuštanju mnogobrojnih meleka i Er-Rūḥa, jednoj nepojmljivoj aktivnosti u duhovnom svijetu koje, u toj mjeri, nema u drugim vremenima, danima i noćima. U suri En-Nebe’, s druge strane, govori se o prizoru u neizbježnom Sudnjem danu. Ima mišljenja da je Er-Rūḥ veličanstveni melek, posebno časno Božije stvorenje, koje će, prema nekima, sāmo zauzimati jedan red (ṣaff), dok će svi ostali meleki zauzimati drugi red.

• Sigurnost (selām) je u njoj sve dok zora ne svane. – Ovo je noć apsolutnog mira i potpune sigurnosti od svake nedaće, u kojoj je onemogućeno šejtansko djelovanje na vjernike i vjernice. Isto tako, ovo je noć u kojoj se meleki spuštaju s dozvolom Gospodara svoga i pozdravljaju (selame) one koji ovu noć provode u raznim ibadetima i uče āmīn na njihove dove i molitve. Ima mišljenja da se u ovoj noći donose i spuštaju samo one odluke i određenja u kojima je dobro. Sama pomisao na apsolutni mir i potpunu sigurnost u Noći Kadra dovoljna je da čovjeka liši straha i ulije mu snažnu i trajnu nadu da će mu njegove dove biti primljene i da će mu Svevišnji Allah oprostiti grijehe.

• To je noć sudbine, vrijednosti, dostojanstva, određenja, odluke i izuzetne duhovne snage. Ona je od najvećeg značaja za ljudski rod jer se u njoj, između ostalog, melekima izdaju i prenose naredbe i određenja Allaha, dž. š., o opskrbi ljudi, dužini i trajanju njihovih života te ostalim poslovima i događajima u toj godini. Časni meleki su oni koje Kur’ana opisuje na sljedeći način: …koji se onome što im Allah zapovjedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti. Vratimo li se, nakratko, ovdje spomenutim značenjima ove blagoslovljene noći (vrijednost, dostojanstvo, određenje, odluka…), kao i činjenici da se u njoj melekima izdaju i prenose naredbe i određenja Svevišnjeg Allaha, možemo nedvosmisleno zaključiti da kur'anska sura El-Kadr potvrđuje temelj vjerovanja, a to je vjerovanje u Allahovu odredbu i određenje.

• Muhammedu, a. s., bilo je dato znanje o Noći Kadra. Imao je namjeru da o tome obavijesti ashabe, ali je znanje iščezlo (podignuto) zbog prepirke dvojice ljudi. Prepirke i svađe tako budu razlog mnogih nedaća, ne samo za one koji su direktno uključeni u njih.

• Postavlja se pitanje kako je moguće da Lejletu-l-kadr “pada” u različito vrijeme širom svijeta s obzirom na različite vremenske zone? Drugim riječima, ako je u jednoj regiji Lejletu-l-kadr, primjera radi, 27. noć, a u drugoj je tada dan ili druga noć, koja je od njih zapravo Lejletu-l-kadr? Fascinantne uvide i zanimljive odgovore ponudio je Al-Ālūsī u tefsiru Rūḥ Al-Ma‘ānī.⁴Abū Al-Faḍl Šihāb Ad-Dīn As-Sayyid Maḥmūd Al-Ālūsī Al-Baġdādī, Rūḥ Al-Ma‘ānī fī Tafsīr Al-Qur’ān Al-‘Aẓīm wa As-Sab‘ Al-Maṯānī, XXX tom, Idāra Aṭ-Ṭibā‘a Al-Munīriyya, Bejrut, s.a., str. 198–199. On ovu prividnu kontradikciju i pitanje rješava genijalnom analogijom. Ako prihvaćamo da je podne u Mekki, Bagdadu, Istanbulu i Sarajevu u različito vrijeme, a sva su ispravna vremena za namaz, isti princip moramo primijeniti i na blagoslov Noći Kadra. Al-Ālūsī sugeriše da se čak i taqdīr (određivanje sudbine) događa “u pokretu”, prateći vremenske zone, čime Allahovoj odredbi daje dimenziju koja obuhvata cijelu planetu bez prostorno-vremenskih prepreka. U određenom smislu Al-Ālūsī ne posmatra Noć kadra kao statičan trenutak, već kao “putujući” blagoslov koji “posjećuje” svaki konak (grad, regiju, podneblje). Al-Alūsī doslovno piše: “Kao da je noć jahač koji putuje prema određenom pravcu, pa stiže do svakog konaka (mjesta) u određeno vrijeme.” U Noći Kadra meleki se spuštaju u svako podneblje prateći dolazak noći u tom mjestu, a uzdižu se sa svitanjem. On nudi briljantno objašnjenje zašto se u Kur’anu koristi termin „noć“ – to je učinjeno iz počasti prema Hidžazu, kolijevci islama, ali to ne isključuje vjernike koji se u tom trenutku nalaze na osvijetljenoj strani planete. Na ovaj način Al-Ālūsī potvrđuje da svaka regija ima svoju potpunu Noć Kadra, bez obzira na vremensku razliku.

• Dova koju je Muhammed, a. s., preporučio hazreti ‘Āʼiši, r. a., da uči, u slučaju da zna kada je ta noć, je: “Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj Koji opraštaš i voliš oprost, pa mi oprosti!” Ova dova je jedna najsažetijih i najkorisnijih dova u kojoj je spojeno dobro i ovoga i budućeg svijeta. Posebno je značajno što se u ovoj kratkoj, ali sadržajnoj dovi spominje Allahovo, dž.š., ime Al-‘Afuww, izvedeno iz riječi (al-)‘afw (عفو), koja označava oprost u njegovom najuzvišenijem obliku. Ovaj oprost ne znači samo brisanje grijeha, već njihovo potpuno uklanjanje – do te mjere da ih čak ni meleki, kod Allaha, dž.š., cijenjeni pisari (Kirām kātibūn) više ne bilježe, niti će se oni izlagati ili pojaviti na Sudnjem danu. To je oprost koji briše svaki trag počinjenog djela, kao da nikada nije ni postojalo!U kontekstu međuljudskih odnosa, (al-)‘afw podrazumijeva praštanje upravo onda kada imamo moć da uzvratimo ili kaznimo. Za razliku od pogrešne percepcije da je oprost znak slabosti, on je, naprotiv, odraz istinske duhovne snage i plemenitosti. Samo oni koji su najljepše ćudi mogu prijeći preko nepravde, ne zbog nemoći, već zbog veličine svoga karaktera i ispravnog razumijevanja smisla (o)praštanja.

• Budući da je mjesec ramazan vrijeme intenzivirane pobožnosti, te da je Noć Kadra jedinstven dar i posebno odabrano vrijeme u ovom mjesecu, važno je podsjetiti da se u noćima u kojima tragamo za njom držimo podalje od mnogolikih festivalskih i folklornih elemenata i običaja koji su se vremenom nametnuli kao primarni sadržaji ovog blagoslovljenog vremena. Prema izloženom, kao i na temelju mišljenja istaknutih islamskih učenjaka, noći u kojima tragamo za Noći Kadra potrebno je osvijetliti dobrovoljnim namazom, iskrenim dovama, poniznim i ustrajnim traženjem oprosta te učenjem Kur'ana.

Bilješke

• 1
  Abū Al-Barakāt ‘Abdullāh ibn Maḥmūd An-Nasafī, Madārik At-Tanzīl wa ḥaqā’iq at-ta’wīl, III tom, Dār al-kalima aṭ-ṭayyiba, Bejrut, 1998., str. 665. ↩︎
• 2
  Abū al-Ḥasan ‘Aliyy b. Aḥmad al-Waḥidī an-Naysābūrī, Asbāb an-nuzūl, Dār al-iṣlāḥ, (Ad-)Dammām, 1992., str. 461 ↩︎
• 3
  Abū ‘Abdullāh Muḥammad ibn ‘Umar Faḫr Ad-Dīn Ar-Rāzī, Mafātīḥ al-ġayb, XXXII tom, Dār Al-Fikr, Damask, 1981., str. 28–29. ↩︎
• 4
  Abū Al-Faḍl Šihāb Ad-Dīn As-Sayyid Maḥmūd Al-Ālūsī Al-Baġdādī, Rūḥ Al-Ma‘ānī fī Tafsīr Al-Qur’ān Al-‘Aẓīm wa As-Sab‘ Al-Maṯānī, XXX tom, Idāra Aṭ-Ṭibā‘a Al-Munīriyya, Bejrut, s.a., str. 198–199. ↩︎